BLIJEDI (su)ŽIVOT
Još i sada čujem njegovo izgovoreno DA
onako srećna sva u bijelom
niko srećniji od mene
jer rekao je da će me čuvati od svega
dok nas bude bilo
a LAGAO JE
Svaki novi dan bio je kao soba
sa spuštenom roletnom
sve mračniji
nestajala je ljubav kao ledenica iznad baklje
pukla je prva čaša od zid
pored stola na kome ga je čekao ručak.
Posle nje druga
pa treća
i onda naša zajednička slika pored oltara
Odlazio je sam bez mene
dolazio sa karminom na kragni
sa mirisima drugih žena.
Čekala sam ga i pokrivala pijanog kad zaspi
skidala cipele i vjerovala
da će sutra biti bolje.
Ne znate vi kako samoća boli
kako je teško kad prođe pored vas
kao da ste sjena
kako sve vaše nije NIŠTA i kako…
Još samo da osjetim njegovu ruku na sebi
ali ne da me miluje
već nanese bol
nestaće me
A to je moguće svakog dana koji osvane
jednoj udatoj ženi bez ljubavi.
Nema komentara:
Objavi komentar